Dijadinamske struje, po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje. Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika, frekvencije 50-100 Hz. Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može se dobiti nekoliko modulacija.
Modulacije dijadinamskih struja
Modulacija 1 – odlikuje se frekvencijom od 100 Hz kojom se postiže dobar analgetski učinak i kočenje simpatikusa. Ona se primjenjuje u liječenju bolnih stanja i stanja nastalih poremećajem ravnoteže vegetativnog sustava.
Modulacija 2 – odlikuje se frekvencijom od 50 Hz. Razvija jači analgetski učinak i jače od modulacije 1 koći simpatikus. Ona djeluje na toniziranje vezivnog tkiva, a taj proces je vrlo važan nakon ozljeda.
Modulacija 3 – ova modulacija predstavlja kombinaciju modulacije 1 i modulacije 2. Ima jako djelovanje na uklanjanje edema i hematoma, na smanjenje tonusa poprečnoprugastih mišića i uklanjanje boli.
Modulacija 4 – predstavlja kombinaciju modulacije 1, s dodavanjem galvanskih impulsa malih jakosti i modulacije 2. Ova modulacija razvija jaki i dugotrajni analgetski učinak, i zato je dobila ime elektroanalgezija. Primjenjuje se u liječenju bolnih sindroma i izvanzglobnog reumatizma.
Pojedine se modulacije mogu kombinirati (npr. 1 i 4 ) i tada dobivamo puno jači učinak. Dijadinamske struje dovodimo na ljudsko tijelu pločastim elektrodama u obliku šalice ili vakumskim elektrodama. Postoji više tehnika primjene : transregionalna (po bolnim točkama uzduž zahvaćena živca), paravertebralna ili segmentalna, te vazotropna.
Primjena na pojedino mjesto traje 4 – 6 minuta uz promjenu polova na polovici vremena aplikacije. Ako ima više mjesta aplikacije optimalno vrijeme primjene iznosi 15-20 minuta. Dijadinamske struje primjenjuju se svakodnevno ili kod jačih boli 2 puta dnevno. Obično tretmani traju 10-20 dana.
Kada ne smijemo koristiti dijadinamske struje :
- akutne upale, aktivna tuberkuloza kosti, zglobova i drugih organa
- zloćudne bolesti
- bolesti koje uvjetuju razvoj kaheksije
- dekompenizirano stanje srca
- krvarenje ili sklonost krvarenju
- metal u tkivu ( nakon ranjavanja, endoproteze, osteosinteza i dr.)